Mi se možemo uspeti do vrha samo ako
budemo prikupili hrabrost da idemo napred
Glasali smo za PROMENE.
Hoćemo "u Evropu", želimo da "budemo deo
civilizovanog sveta", da "ne štrčimo",
već da se "uklapamo", da
sarađujemo i razmenjujemo robu i znanje - umesto "teških
reči", pretnji i bombi.
To podrazumeva reforme u svim
oblastima, privatizaciju i transformaciju privrede, korenite izmene
pravnog sistema zemlje. Proces koji traje, a koji je težak, zahtevan i
naporan. Period iza nas i (izgleda) dugo ispred nas - "mnogo traži" a
"malo odmah vraća".
Država mora da se reorganizuje, da
racionalizuje i poveća svoju efikasnost,
eliminišući pritom, svaku
mogućnost zloupotrebe i samovolje njenih organa. Od
vladajuće strukture se
očekuje da izvede ove reforme države i uprave, da donošenjem
novih propisa stvori uslove privredi da se razvija i napreduje, a samim
tim i doprinese poboljšanju i unapređenju
sveukupnog položaja pojedinca - građanina.
Građani, sa svoje strane, osim prava da
procenjuju uspešnost vlasti u sprovođenju
reformi i obaveze da se pridržavaju propisanih pravila - imaju i niz
drugih prava, obaveza i odgovornosti. Pravo procenjiva-nja i kontrole
vlasti, ujedno je i obaveza razumevanja i shvatanja situacije, uz
odgovornost za lošu procenu i snošenje svih posledica tog
čina.
Reformisati državu,
znači i reformisati društvo i
građane. Da bi se nešto reformisalo,
neophodno ga je prvo dobro upoznati i potpuno shvatiti i razumeti.
PRAVNI INFORMATOR se bavi pravom, odnosno pokušava da "osvetli" taj
segment društvenog sistema, da ukaže na postojeće
probleme i ponudi moguća rešenja. Tekstovi u
časopisu uglavnom
obrađuju propise, i u vezi s njima - dileme koje se javljaju u
njihovoj primeni, načine da se
prevaziđu, kao i predloge i sugestije za
poboljšanje. U tom kontekstu, i u ovom letnjem dvobroju,
značajna pažnja posvećena
je nezaobilaznim temama - teoriji pravde, prava na toleranciju, odnosa
države i pojedinca i njihove moralne međuzavisnosti,
kao "izvoru" u kome se mogu potražiti ideje za uspešnu reformu, ali i
konkretnim predlozima reformskih projekata, posebno u oblasti
reorganizacije javne uprave.
Bavimo se, dakle, temeljnim
institutima prava, teorijskim raspravama i praktičnim
primerima iz prakse, ali se onima na koje se to odnosi i koji to
treba da primenjuju, da se povinuju i delaju - do sada nismo
bavili. Građanin. Pojedinac. Njegove želje,
navike, mogućnosti shvatanja i prihvatanja,
nivo obrazovanja, sposobnost racionalne procene okruženja i spremnost da
se menja - nisu bili u fokusu našeg interesovanja, jer - "pravnici se time
ne bave", to je "zabran" nekih drugih struka.
Ne odstupajući
i dalje od toga, kao osnovne koncepcije časopisa,
"zaći ćemo malo i
u ovu oblast" i to samo iz razloga nastupajućih,
nužnih promena u državi i društvu, koje će se
neminovno odraziti i u ovoj sferi, ali i "vratiti nazad" i usloviti uspeh,
odnosno neuspeh pojedinih reformi. Ostajući i
ovde kod principa da je poznavanje i sagledavanje problema - uslov za
njegovo uspešno rešavanje i prevazilaženje, iako svesni da "stanje duha i
svesti našeg naroda" nije "naš fah", a želeći
da doprinesemo boljem razumevanju ovog segmenta, opredelili smo se da vam
prezentiramo misli čoveka koji je dobro
poznavao naš narod. Naime, umesto teme broja, nudimo vam izvode iz dela
"Znakovi pored puta" Ive Andrića, velikana
naše književnosti i vrsnog poznavaoca karakterologije naših ljudi i
mentaliteta ovog podneblja.
Vama ostavljamo da sami procenite
kakvi smo, i šta treba, ako treba, da menjamo u nama.
Glavni i odgovorni urednik