MEDIJACIJA - ALTERNATIVNI
NAČIN REŠAVANJA SPORNIH ODNOSA
Milan Milović
Medijacija kao stalni alternativni
naČin reŠavanja sporova
Predsednici prvostepenih sudova opšte
nadležnosti i trgovinskih sudova u Republici Srbiji, na osnovu Zakona o
uređenju sudova, a u skladu sa njihovom
odgovornošću za pravilno i blagovremeno
vršenje sudske vlasti, svaki za svoj sud i svi za prvostepene sudove u
Srbiji u maju ove godine su doneli odluku o nedelji poravnanja, iz
koje izdvajamo osnovne akcente:
- Ustanovljava se nedelja
poravnanja, za alternativno rešavanje parničnih
predmeta strarijih od tri godine, kao i krivičnih
predmeta za dela za koja su zaprećene
blaže kazne, novčana kazna ili kazna
zatvora do jedne godine, koja se gone po predlogu oštećenog
ili po privatnoj tužbi, u kojim slučajevima
bi se postupak okončao rešenjem o obustavi
postupka ili presudom kojom se optužba odbija ukoliko je do odustanka od
predloga za gonjenje ili optužbe došlo u toku glavnog pretresa;
- Svaki predsednik prvostepenog
suda će za svoj sud odrediti nedelju
poravnanja u periodu od 1. septembra do 30. septembra 2002. godine;
- U danima nedelje poravnanja svaki
sudija - predsednik veća
će pozvati strane u predmetima o
kojim je u uvodu bilo reči da se izjasne da
li su i pod kojim uslovima spremne da spor reše sporazumno, da li
pristaju na pregovore radi sporazumnog rešavanja spornog odnosa;
- Ako se stranke sporazumeju,
predsednik veća (sudija)
će zaključiti
poravnanje u skladu sa odgovarajućim
zakonskim odredbama Zakona o parničnom
postupku (parnice ) odnosno Zakonika o krivičnom
postupku (krivice);
- Predsednici sudova su bili dužni,
i oni su to i izvršili, da do 1. avgusta ove godine imenuju
medijatore iz reda penzionisanih sudija i stručnih
saradnika pošto prethodno pribave njihovu saglasnost i postignu
sporazum o uslovima njihovog angažovanja i
- Odgovornost za primenu ove odluke
pored predsednika prvostepenih sudova preuzimaju i predsednici
neposredno viših sudova i predsednik Vrhovnog suda Srbije.
Treba reći
da je tzv. letnja sezona bila vrlo živa u izvršavanju napred navedene
odluke na svim nivoima sudstva u Srbiji.
Naravno, ovo je tek početak,
ali kako ističe mr. Leposava Karamarković,
predsednik Vrhovnog suda Srbije, koja je i najzaslužnija za uvođenje
alternativnih načina rešavanja spornih odnosa:
“Alternativni načini rešavanja znače
da svaki sporni odnos, koji će ući
u sudsku proceduru ili svaki već započeti
spor pred sudom ne moraju da se rasprave i okončaju
samo sudskom odlukom.
Ima više vrata - programa - načina
za rešavanje sukoba. Koja će se vrata izabrati
a koja najbrže vode pravdi, zavisiće od niza
faktora od kojih su najvažniji:
- procene korena sukoba stranaka:
- kompleksnosti problema;
- prirode problema;
- angažovanosti novca u samom
spornom odnosu i dr.
Ukoliko izaberu prava vrata,
jednostavnije, razumnije i jeftinije će se
razrešiti sporni odnos, što s jedne strane odgovara interesu stranaka
da brže dođu do rešenja, jer zakasnela i skupa
pravda nije pravda, s druge strane odgovara zahtevu za rasterećenjem
pravosudnog sistema od manje značajnih
predmeta i otvaranje mogućnosti za
kvalitetnije sudovanje sa manjim brojem sudija u komplikovanijim i
ozbiljnijim sporovima.”
MEDIJACIJA
Medijacija - posredovanje u
konfliktima je poznata kao jedan od najčešćih
alternativnih načina rešavanja spornih odnosa
u svim zemljama Evrope i Sjedinjenih Američkih
Država - a po svemu sudeći da je ona i
najprimereniji način našim potrebama u ovoj
oblasti.
U Beogradu postoji Centar za
medijaciju koji je osnovan kao nevladina organizacija 2001. godine.
Članovi tog Centra su prošli obuku pod
pokroviteljstvom Saveta Evrope boravkom u Parizu i Strazburu i
pretežno su se bavili medijacijom u međuetničkim
konfliktima, ali su obučeni i za konflikte
koji su razlog za pokretanje sudskog spora. Ovaj centar ima radionice za
interpesonalne konflikte i ljude obučene i
spremne za obuku medijatora u pravosuđu.
U principu, uvođenje
medijacije u sudski sistem ima za cilj da poveća
fleksibilnost u tretmanu konflikta kroz mogućnost
intervencije u raznim fazama sukoba, nasuprot klasičnim
pristupima u sudskoj proceduri, koji uvek dolaze posle eskalacije sukoba.
Medijacija može da deluje i
preventivno i reparativno, tako što zainteresovanim stranama omogućava
da samostalno zatraže proces medijacije, pre nego što konflikt eskalira do
stepena da su se stranke obratile sudu, a reparativno kada sukob dospe u
fazu koja je ostavila posledice na obe strane, kada su se one već
obratile sudskoj instanci radi donošenja odluke, kada se medijacija
predlaže kao mogućnost za pronalaženje
adekvatnog i kompleksnog rešenja spora, koji ne mora biti samo u granicama
propisanog nego i dogovorenog, što je usklađeno
sa ličnim i individualnim potrebama, više nego
što bi bilo postignuto u običajenom ishodu
spora.
ZAKONSKI OSNOVI I BUDUĆNOST
MEDIJACIJE U NAS
Oči
gledne su prednosti
medijacije u rešavanju sporova u odnosu na tradicionalan sudski
postupak, a takođe u postojećim
zakonima već sada postoji pravni osnov za uvođenje
medijacije.
U aktuelnom trenutku smo na samom
početku da se na ovaj način
iz korena promeni zatečeno stanje u pravosuđu
(veliki broj predmeta, dugo trajanje postupka itd.), te posebno ističemo
još jednu od ključnih tačaka
iz odluke predsednika sudova u Srbiji, o kojoj je napred bilo reči,
a ona glasi:
TRAJNA MEDIJACIJA KAO STALNI
ALTERNATIVNI NAČIN
REŠAVANJA SPOROVA BIĆE UREĐENA
POSEBNIM AKTOM
Po odjecima u javnosti, bez preterivanja možemo
zaključiti, da je ova prva inicijativa - kroz
nedelju poravnanja, pokazala dobre rezultate i potrebu da se učine
i krupniji koraci u ovom poslu, jer su se i kod nas očigledno
pokazale prednosti medijacije u odnosu na standardna rešenja, što je u
skladu sa iskustvima zemalja koje su uvele medijaciju.